Ljudska bića su poznata kao žrtve svojih navika. Većina navika se formira u prvih pet godina života kada nismo ni bili svesni šta se oko nas dešava. U tom dobu smo pratili svoje unutrašnje nagone i kopirali okruženje oko nas, praveći tako u svom umu matrice koje su nastavile da se razvijaju kroz period obrazovanja i ulaska u profesionalne vode.
Sve što u početku radimo svesno polako nam prelazi u naviku, dok to isto ne počnemo raditi nesvesno. Tako smo učili da hodamo, vozimo bicikl ili automobili i slično. Ogroman deo našeg naučenog ponašanja je potreban i poželjan, jer što više imamo usvojenih rutinskih navika to mozak ima više vremena da se posveti svesnom razmišljanju i kreativnom delovanju. Postoji veliki broj neželjenih i štetnih navika koje čoveka usporavaju u ostvarenju njegovog potencijala.
Jedna španska poslovica kaže: ,,Navike počinju kao paukova mreža, a završavaju se kao uže!”
Svaki put kada ponavljamo neku radnju naši neuroni među sobom prave paukovu mrežu ukrštajući sinapse kako bi informacije između njih proticale brže i bez otpora. Setite se kada ste prvi put seli u auto i suočili se sa: kvačilom, kočnicom, gasom, menjačem, retrovizorima, migavcima, svetlima, brisačima, sirenom, itd. Nikada to pre niste radili i sada je potrebno razviti sinhronizovane pokrete.
Kako koji čas vožnje prolazi vama je sve lakše i lakše. Zašto? Zato što mozak plete paukovu mrežu povezujući neurone koji komanduju svim neophodnim pokretima. Mozgu je u proseku potrebno da 21 put ponovi istu radnju kako bi stvorio paukovu mrežu. Koliko časova traje obuka za vožnju? Odgovor je 40 časova u najčešćem rasporedu 20 puta po 2 časa. I jednom vozimo na polaganju. Zbir 21.
Nakon 90 ponavljanja paukova mreža između neurona se već pretvara u uže i postaje jaka navika. Ljudi koji voze godinama imaju potpun automatizam svojih pokreta da tokom vožnje ne razmišljaju svesno ni o 5% aktivnosti tela.
Zašto je teško promeniti naviku? Zamislite da 10 godina vozite auto kome je volan na levoj strani i sticajem okolnosti sedate u auto kome je volan na desnoj strani. Da li vožnja odmah ide lako ili?
A šta znači korenita promena navika? Zamislite isto to, samo u Engleskoj, pored toga što vam je volan na desnoj strani, vozite i levom stranom puta i ulazite u kružni tok? I kako ide?
Mnoge niti u vašem mozgu sada prave ozbiljne probleme i potrebno je da napravite nove veze između neurona da biste ponovo vozili sa lakoćom i u ovoj situaciji, ali za to je potrebno vreme, strpljivost i uporno ponavljanje.
Rađena su mnoga istraživanja o ljudskim navikama, a mene su interesovala ona koja su se odnosila na situacije u kojima ljudi najčešće odlučuju da nešto promene iz korena. Izdvojile su se tri situacije:
1. ZDRAVSTVENI PROBLEM – ova situacija je ubedljivo na prvom mestu. Ovo je najjači okidač za ozbiljnost shvatanja situacije i upornost da se nešto istinski promeni.
2. FINANSIJSKI PROBLEM – ovo je druga situacija koja čoveka natera da izađe iz zone komfora i počne nešto da menja u svom životu.
3. ZAKONSKI PROBLEM – ovo je treća situacija u kojoj čovek shvati da se nešto mora istinski i iz korena promeniti.
Kao što i sami primećujete u sva tri slučaja radi se o problemu. Radi se o činjenici da je čovek sateran u ćošak i da gotovo pa nema izbora.
A šta je sa željom? Šta je sa ovim snažnim motivatorom? Zašto je strah toliko jači i dominantniji motiv od želje? Zato što je ljudski mozak, dizajniran tako da jedanaest puta jače reaguje na negativnu informaciju nego na pozitivnu zbog straha od preživljavanja.
Tekst je preuzet sa: www.blic.rs